 |
|
|
Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Suština penjačkog iskustva jest u donošenju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. više
|
|
|
|
Preko 10 dana u Tibetu bez Brad Spita!
From: Iva kaĹĄtela - [email protected]
Date: Sat, 26 May 2012 10:59:18 +0545
Nakon 10-tak dana aklimatizacije po Tibetu, odradjene Kore oko
Kailasha, napokon smo se vratili u pitomiji Nepal, tocnije Kathmandu.
North face Kailasha izgleda dovoljno impresivno da ti u sekundi ulije
strahopostovanje i potisne zelju za penjanjem, iako je definitivno
izazov. Sada, kada tamo vladaju Kinezi postoji i sansa da se dobije
dozvola za penjanje, jer oni daju sve za lovu...pa cak i planinu koja
je u Budistickom svijetu nesto najsvetije! Strasno! :( Sa grupom
Slovenaca (ukupno nas 13) koju je vodio moj prijatelj Tomaz Z. prije 2
tjedna krenuli smo iz Nepala, djipovima preko Tibetantsko- Kineske
granice prema Kailashu do kojeg ima oko 1000 km od Nep. granice.
Najvisa visina koju smo morali proci kako bi zavrtili krug oko Sv.
planine je bila 5700 m -Dolma La, s time da smo preko 6 noci spavali
na visini preko 5000 m, jer je cijeli Tibet jedan veliki visoki plato,
sa kojeg se nemas kamo maknuti. O ljepotama Tibeta se vec sve zna, ali
o trenutnoj potlacenosti od strane Kineza koji su unistili sve sto se
dalo i sve sto je bilo sveto, a i dalje nastavljaju sa tim, to je vec
prica za sjesti i plakati. Tamo ako ne znas kineski, nema komunikacije
sa nikim, svi proizvodi su samo na kineskom, a ako hoces slucajno
probati pojesti nesto Tibetantsko NO WAY! :( Zapravo, jedva smo cekali
jucerasnji povratak u Nepal, gdje je sve puno slobodnije i
jednostavnije. Bilo je zanimljivo, ali meni osobno dovoljno za cijeli
zivot...vecina, zapravo svi misle isto! Himalaja me moze jos vidjeti
samo sa Nepalske strane, a ona druga je za mene zavrsena prica. Inace,
vrijeme je bilo dosta hladano, snijeg se pustio nisko, na ispod 5000
m, visinske bolesti je bilo dosta iako smo se dobro aklimatizirali,
ali na tim visinama ni to nije presudno. Kad se zbroje i udruze
nespavanje, problemi sa probavom, bruhanja do dehidracije i sve sto
ide s tim, rezultat je obicon takav kakav je. Uglavnom, svi smo citavi
i svi smo se vratili nazad, a to je jedino bitno! Imamo lude slike,
koje trenutno nismo skinuli, tako da u ovom trenutku ne mogu nista
poslati. Jucer kada smo stigli u KTM smo isli kupiti povrce za salatu
i sir od yaka, a ja sam izvadila zalihe prsuta tako da smo imali pravu
HRV-SLO veceru koju smo zalili sa povecim kolicinama Everest piva :)
Jucer, dok smo cekali silnu papirologiju zbog izlaska iz Tibeta, smo u
lokalnom cumezuna granici gdje se skupljaju Summiteri, bili pozvani na
slavlje kom.grupe koja se vratila sa vrha Everesta. Doduse, osim
vodica i sherpa, svi ostali (rusi, francuzi, njemac i sarolika ekipa)
nisu znali ni gdje su ni zasto su ni cemu teze :) Nakon nekoliko
gutljaja pive i previse kisika na 3000 m, nisu mogli ni
pricati...izgledali su ko hrpa ispljuvaka, koju je netko bacio iz
zraka. Nije ni cudo, nakon 2 mjeseca divljine i svih muka i nedaca
koje su ih snasle. Ove godine je poginulo 9 ljudi sa Nep. strane i 3
sa Tibetantske u pokusaju osvajanja Everesta. Definitivno precijenjeno
i preskupo brdasce...ali svaka budala ima svoje veselje pa tako i
alpinisti, tocnije bogatashi kojima je Everest stvar prestiza u
zivotu!
I tako, jos 2,3 dana hedonizma u KTM-u pa slijedi povratak domov...u
surovu stvarnost! Zapravo, vise ne znam sto je surovo, a sto
lijepo...sve se zbrckalo, ali jedno je sigurno: ovaj zivot ovdje nema
veze sa nasim nacinom zivota! Ful YING-YANG! :)
Namasteeee! (NEP)
Tashi delek! (TIB)
Iva
created by: zeljeznicar @ 2012-05-26 07:16:01
|
|
|
|
|
